Gymkhana je kompleksan i suptilan sport koji ljude privlači zbog vožnji koje graniče s nekim stunt showom. Mnogi Gymkhana natjecatelji dobili su inspiraciju gledajući videozapise na internetu koji na prvu podsjećaju na mix rally utrka i drifta. Pri tome prije svega mislimo na vještine čuvenog vozača i legende ove auto moto discipline – Kena Blocka koji se proslavio divljim akrobacijama u napuštenim aerodromskim pistama i hangarima. Ken Block i “njegova” Gymkhana također su inspirirali video igre, što rezultiralo novom generacijom vozača koji su odlučili joystick zamijeniti vrućim sjedalima nepoštednih reli jurilica.
Ovime je sve počelo:
A do ovdje je došlo:
Međutim, stvarnost nastupanja u Gymkhana utrkama nije nimalo laka. Od vozača se zahtijeva maksimalna koncentracija i kirurški precizna vještina upravljanja automobilom. Znalci kažu da Gymkhana uz tjelesni, predstavlja i pravi mentalni izazov. Baš iz tih razloga ova jurnjava koju je planetarno popularizirao Ken Block privlači sve više natjecatelja i fanova. To je sport koji je okarakteriziran kao visoko brzinski šah (protiv sebe samog), gdje vozač pokušava nadmašiti suparničko vrijeme.
Kako je nastala Gymkhana i odakle joj seže povijest?
Gymkhana je svoju povijest započela mnogo prije nego je rođen divni stroj naziva automobil. Europska i Azijska kultura bile su među prvima koje su uspostavile natjecanje s vremenskim konceptom i raznim preprekama, a kako je automobil bio stoljećima daleko današnju vožnju je zamijenilo jahanje. Koliko je star koncept Gymkhane govori podatak da je u njene početke bio uključen glasoviti mongolski vladar Džingis-Kan, čija su se natjecanja sastojala od uzimanja malenih zastavica s tla u punom galopu. Indijanci su pak radili izazove na kamenom terenu uz zadatak udaranja Bizona tijekom galopa. Europljani su prihvatili konjaništvo kao umjetnost i praktičnu aktivnost pa je tako nastalo i danas poznato natjecanje – Polo.
No, dosta o konjima i dalekoj prošlosti. Nažalost, automobilska povijest Gymkhane još je nejasna. Budući da ona sadrži mnoge elemente drugih tipova utrka i miješa niz pravila i klasa nema pravog i konačnog načina da se točno odredi kada i gdje se točno počelo s ovom umjetnošću vožnje.
Amerikanci Gymkhanu vole svojatati i pojašnjavaju da je nastala u SAD-u nakon Drugog svjetskog rata. Prema njima, vojnici su se vraćali iz inozemstva s malim, okretnim automobilima uobičajenim za manje europske gradove, te su uvozili brendove kao što su britanski Triumph, MG i Mini Cooper, ali i talijanski Fiat. Kako se ovi manji automobili na normalnim stazama jednostavno nisu mogu natjecati s ogromnom konjicom i obujmom klasičnih američkih “muscle” automobila stvorena je nova koncepcija natjecanja gdje manevriranje ima glavnu ulogu. Naravno, to je u prilog išlo upravo novopridošlim autićima koji su bili superiorni po svojoj iznimnoj okretnosti.
Druga strana, ona japanska je ipak nešto uvjerljivija. Naime, Japan je svojim gospodarskim procvatom negdje u isto vrijeme kao i SAD počeo popularizirati Gymkhanu. U usporedbi sa SAD-om, Japan je mala zemlja i kao takvi nisu mogli graditi velike prometnice pa su manja vozila bila logičan slijed za osviještene Japance, a natjecanja su se dobro uklopila u rast proizvodne baze malih automobila u zemlji.
U prilog Japanu govori i činjenica da su u današnje vrijeme jedina zemlja koja ima dobro razvijenu i odvojenu infrastrukturu Gymkhana utrka. Disciplinirani Japan tako ima strukturu s lokalnim, regionalnim i državnim natjecanjima, a sport nadzire Japan Auto Federation, tijelo pod okriljem francuske FIA-e.
Mogu li se natjecati u Gymkhani s Golfom “trojkom”?
Vjerovali ili ne, odgovor je pozitivan. Gymkhana prihvaća doslovno sve automobile, svih modela, godišta, boja, snage, pogona i dizajna. Jedini uvjet je da automobil prolazi tehnički pregled, i može se natjecati u Gymkhani. Tako da je u istoj utrci moguće vidjeti driftanje nabrijanog BMW-a M3 i odmah iza njega prolazak malenog Smarta sa serijskim motorom. Promjene koncepta pojedinih ruta, veliki broj klasa i dozvoljenih modifikacija čine teškim održati dominaciju u jednom vozilu. I ne zaboravimo, potrebno je ovladati mnogim vozačkim vještinama da bi se Gymkhana stazom prošlo u što boljem vremenu. To znači da se na utrci mogu pojaviti dva natjecatelja s identičnim automobilima te odvoziti potpuno različita vremena. Upravo ta raznolikost i sloboda nastupanja uz spektakl koji donosi, Gymkhanu čine toliko posebnom. Osim toga, poznavaoci ovog ludila u SAD-u kažu da je Gymkhana s troškovne strane jedan od najdostupnijih oblika auto moto natjecanja.
Koliko je teško biti vrhunski u Gymkhana natjecanju?
Jako teško. Naime, talent, vještina i mentalna snaga presudni su u Gymkhani. Stazu se ne može vježbati i pamtiti na simulatorima kao što je slučaj u Formuli 1. Staze se mijenjaju, a veliku ulogu u natjecanjima igra sposobnost prilagodbe na nepoznato i snalažljivost u prostoru. Također, velik dio uspjeha svodi se na to tko bolje poznaje svoj automobil jer tko je u tome bolji, imat će bolje vrijeme. U Gymkhani zaista nije sve u snazi automobila, već u načinu i vještini vožnje istog. O težini nastupanja na najvišoj razini svjedoči i činjenica da čak i iskusni vozači, oni koji iza sebe imaju stotine sati u Gymkhana natjecanjima, nerijetko pogriješe pod pritiskom vremena i komplicirane staze.
Neke od traženih vozačkih sposobnosti potrebnih za učinkovito svladavanje Gymkhana staze nalaze se u mnogim drugim oblicima motosporta. Na primjer, vozač mora zadržati kontrolu pri velikim brzinama tijekom sprinta između slalomskih dijelova, bez problema u mjestu izvoditi okrete za 360 stupnjeva, kao i biti sposoban održavati zadovoljavajuću brzinu tijekom svih tih kontroliranih poteza.
Bez obzira koji automobil vozač odabere, morat će dobro proučiti složenu stazu i zapamtiti sve njene detalje kako bi ju mogao svladati u što boljem vremenu. Kako je sve na vozaču, odabir taktike vožnje, uz spretnost, teren i niz drugih faktora u velikoj mjeri određuje mogućnosti automobila.
Postoji li Gymkhana u Hrvatskoj i gdje se možemo natjecati?
Pitanje koje nas sve žarko zanima je dostupnost ovog sporta u Lijepoj našoj ili barem u nama bližim državama. Nažalost, prave Gymkhane u Hrvatskoj nema, najbliže tome tu su natjecanja poput Ocjenskog rallya (OSV). Upravo na takvim utrkama počeo je Hrvatski Ken Block – Marko Palijan koji u svjetski poznatom Gymkhana Grid natjecanju nosi nadimak “Croatian Crusher”.
Doduše Gymkhana Grid se ne održava u Hrvatskoj, ali Palijan je pravi primjer kako se upornim radom i uz snalažljivo prikupljanje sponzora može probiti u svjetsku elitu. Kao dokaz tome prilažemo ovaj video:
Naime, Croatian Crusher je prošle godine sa svojim Hachijem i 135 konjića ispod haube na Gymkhana Gridu unatoč konkurenciji svjetskog renomea s automobilima koji ispucavaju preko 400 konja završio na fantastičnom četvrtom mjestu! Stoga, ako se odlučite ići ovim putem, zapamtite da su kao i u svim sportovima, predanost, talent i neizostavan faktor novca potrebni za proboj u ozbiljnije bavljenje Gymkhanom.
